Imala sam nedavno čast biti jedna od panelistica o neplodnosti tijekom Know-How razmjene, Hrvatskog akademskog centra primijenjenog nutricionizma (@hacpn) pa smo s različitih stručnih strana pričali o neplodnosti i istaknule su se neke ključne riječi i ideje:
U Hrvatskoj se navodno uopće ne vodi statistika o broju muškaraca s dijagnozom neplodnosti.
#Upala #endokriniDisruptori i #stres su izgleda najvece pop zvijezde današnjice tzv. Child‘s Destiny (znate na sta mislim)
Ne samo da ne vidimo šumu od drveta, mi smo postali drvo koje ne vidi šumu oko sebe; kada se dogodilo da je začeće samo sebi postalo svrha? Podsjetimo se, nakon tog začeća želimo i zdravu trudnoću, i zdrav porod i dugoročno zdravo dijete/čovjeka!
Nego dosta uvoda s Know-how razmjene, da se vratimo na hranjenje modernog muškarca, a to počinje puno prije no što se on uopće rodi. Spermići su zapravo tolike picajzle da su osjetljivi, nema na što nisu. No dobro, vec i vrapci na grani (ili barem oni koji su poslušali moj video o endokrinim disruptorima) znaju da pušenje, alkohol, parabeni, ftalati, teški metali i do sada detektiranih 800-tinjak od ukupno 90tak+ tisuća čuda iz arsenala ljudskom rukom stvorenih kemikalija kojima smo svakodnevno okruženi, tijekom trudnoće nanose ogromnu štetu muškom plodu u smislu oštećenja SVIH hormonskih receptora. Dio te štete se svakako odražava na reproduktivnu funkciju muškog ploda, a najistraživaniji je utjecaj na receptore hormona štitnjače u fetusa. Različiti kemijski spojevi iz našeg okruženja, nažalost se ponašaju u organizmu tako da ometaju na razne načine rad hormonskog sustava i zato ih zovemo endokrinim disruptorima. Ti endokrini disruptori, prolaze kroz placentu i značajno utječu na ukupni fetalni razvoj. I da odmah raščistimo neke stvari, ako se pitate gdje su znanstvene reference za ovo. Ajmo uključiti sva osjetila i senzore i mašine zvane mozak i neurološki sustav pa prihvatiti zdrav razum. Zar nije ovo očito i bez referenci?! No s obzirom da je ovo stručni blog na kraju članka su reference na znanstvene članke u kojima možete pronaći dokaze i dodatne materijale o ovome što pišem.
Dakle već in utero utječemo na zdravlje svih sisavaca, pa tako i muškaraca u nastajanju.
Eto, i kada se taj moderni mladi muškarac rodi ubrzo kreće nova runda izlaganja endokrinim disruptorima kroz hranu, vodu i okoliš u svim oblicima. Sve što taj čovjek konzumira utječe na njegovo zdravlje, a s godinama se u masnom tkivu i raznim organima poprilično nakupi onoga što mu umanjuje njegovu „muškost“ (endokrini disruptori).
Da stvar bude gora, većina tih endokrinih disruptora je topiva u masti. Ako smo te sreće da se beba dogodi ranije, negdje u dvadesetima – to je zadovoljavajuće jer tada još uvijek (u većine) mladića dobro rade stanični mehanizmi samooporavka i zaštite. Ukoliko pak, se mladi par odluči na brak i još neko vrijeme uživa u karijerama i jedno u drugome, scenarij je naširoko poznat. Doza stresa u životu raste, proporcionalno s njim i količina masnog tkiva i hrane koja je bogatija endokrinim disruptorima koji se u tom masnom tkivu fino ugnijezde i umjesto uspaljenog frajera u kojeg smo se zaljubile dobivamo zrelog modernog muškarca 21. stoljeća:
Metabolički upaljenog „pastuha“ koji i kad bi htio, nažalost „puca ćorke“
Dragi muškarci, možda je ovo neumjesna i neprimjerena fora, no namjerno ju koristim jer želim da ju upamtite. Želim da se uvrijedite i probudite jer spavate! Ne moram biti genije u empatičnosti da razumijem koliko boli dijagnoza neplodnosti, tako da iskreno suosjećam sa svima vama i misija mi je podržati vas. No isto tako nije potreno biti genije da biste vi nešto mudro poduzeli i prihvatili savjet koji vam značajno može poboljšati broj i kvalitetu spermija, i dugoročno zdravlje. Jer kvaliteta sperme i jest odraz sveukupne vitalnosti jednog muškarca.
Krenimo s čestim uzrocima neplodnosti s muške strane da vidimo što to s aspekta hranjenja stanice možete napraviti da nam muškarci imaju kvalitetnu spermu.
Znate li da dio pobačaja uzrokuju greške u DNK spermija?
Ako ste dobro informirani, onda već znate da su razlozi neplodnosti danas u jednakoj mjeri raspodijeljeni među spolovima. No vjerojatno mislite da ako do začeća i dođe, onda je nadalje sve „odgovornost“ ženskog tijela. Krivo! Dakle plod nastaje od dvije osobe i nosi genetski materijal i oca i majke. Znači da su šanse 50:50 da neka pogreška u DNK jajne stanice ili spermija uzrokuje problem. Kada na komosomskoj razini postoji neko odstupanje, priroda „eliminira“ plod jer kao takav ne bi mogao preživjeti daljnji razvoj. To ovako jako ružno zvuči, kao da govorimo o nekoj serijskoj proizvodnji autodijelova, pa oni s defektom bivaju odbačeni da ne bi ugrozili razvojnu cjelinu (auto). No treba biti realan jer prirodi stvaranje života jest masovna produkcija – kolika li se samo bića na cijelom svijetu svakodnevno razmnožavaju, rađaju i umiru?! I koliko god taj proces reprodukcije savršen i sofisticiran bio, ponekad mehanizmi kontrole popuste i dogodi se greška.
A istovremeno smo se mi sami doveli na klizak teren pa sami narušavamo te mehanizme kontrole i sami doprinosimo tim greškama. Naime, u životu svakog živog bića, događaju se „mehaničke greške“ no svako to biće ima i mehanizme za popravak tih grešaka (samooporavak). Ti mehanizmi uglavnom rade noću i kada organizam nije opterećen probavom hrane, dakle kada smo malo gladni. Isto tako ti mehanizmi za popravak oštećenja trebaju određene alate, a to su vjerovali ili ne, voda, kisik, hranjive tvari, prostor za rad, odmor i ljubav!
Testovi kojima se dokazuju greške na DNK nisu predmet mog djelovanja no ono što jest dio mog djelovanja, je da vas PODSJETIM (jer vi to zapravo znate) kako da pojavu tih grešaka svedete na minimum, i kako da napunite mehanizam koji vrši popravke kada se greške dogode.
Greške na DNK se događaju velikim dijelom zato jer živimo u visokooksidativnom okruženju i slobodni radikali "grickaju" našu DNK sa svih strana cijeli dan.
A sada znanstvena fantastika:
da biste greške na DNK spriječili, smanjite onečišćenje u svojoj okolini i smanjite vlastitu izloženost onečišćenjima (češće hodaj i koristi javni prijevoz, manje se vozi automobilom, ne puši, ne kupuj samo da kupuješ, ne koristi endokrine disruptore u kuhinjskim, domaćinskim, kozmetičkim proizvodima, kupuj organski i lokalno proizvedenu hranu, pij čistu vodu) i pojačajte izmjenu tvari u organizmu (kretanjem, vježbanjem, redovnim preznojavanjem, dubokim disanjem) itd.
da biste omogućili neometan postupak popravka grešaka – idite rano na spavanje, večerajte rano i količinski malo (ako je moguce s minimalnom količinom škroba i jednostavnih šećera) #DVIJENAVIKE, pijete dovoljno tekućine najbolje vode, posavjetujte se s nutricionistom da vas nauči kako da zadovoljite svoje prehrambene potrebe s naglaskom na antioksidansima, posavjetujte se s psihijatrom kako da si pružite maksimalnu dozu ljubavi (da, muškarci sami sebi), 2-3 puta dnevno osjetite glad, ne konzumirajte hranu od rane večere do doručka sutradan, šećite što češće na svježem zraku i dišite duboko – time ćete pojačati izmjenu tvari i riješiti tijelo onoga sto mu više ne treba i što mu smeta, posavjetujte se s kineziologom i vježbajte redovito itd.
Iako se ni prethodno pitanje grešaka na DNK spermija ne može odvojiti od upalnog stanja, ova dva uzroka muške neplodnosti su baš direktno povezana s metaboličkom upalom. #Azoospermija i #aglutinacijaSpermija, dva su krivca muške neplodnosti koji se mogu adresirati prehranom i ciljanom suplementacijom u smjeru protuupalne i antioksidativne dijetoterapije uz korištenje ciljanih proteolitičkih enzima uz fantastične dugoročne benefite po sveukupnu kvalitetu života.
Znanstvena fantastika još jednom na djelu: spermiji ne vole visoku temperaturu, a upala je tijelu slično što i vatra.
Ne možemo pobjeći ni od gena ni od upale izgleda i sada molim dodatnu pažnju, postaje malo zamršeno. Ima jedan gen koji daje informaciju za stvaranje jednog enzima (skraćeno MTHFR) potrebnog u metabolizmu homocisteina. Nije ovdje toliko važno što je homocistein, koliko je važno da ukoliko je homocistein kronično povišen – tijelo je, ili ce vrlo brzo postati upaljeno, zapaljeno (prevruće za spermiće). Kako izbjeći porast homocisteina bez da ga eliminiramo skroz? Zapamtite, sve sto u tijelu postoji ima neku važnu ulogu. Tako je i homocistein totalno važan upravo u našoj zaštiti od slobodnih radikala jer nam stvara glutation (nas unutarnji antioksidans, jedan od kotačića u mehanizmu koji popravlja oštećenja DNK).
Ključ za regulirani homocistein je u optimalnoj metilaciji i unošenju dovoljnih količina metilnih skupina ključnih za taj proces! Homocistein nije uzrok, on je samo pokazatelj da u metabolizmu nešto ne štima! I na ovom linku možete detaljnije pogledati sam metabolizam homocisteina i zdrava pitanja za diskusiju poput onog, da li se slažemo da je prihvatljivi raspon za homocistein 5.0 to 7.0 mmol/L ?! Podsjećam da je klinički kriterij za hiperhomocisteinemiju preko 15 mmol/L.
Enzim MTHFR je parametar koji se često provjerava u reproduktivnoj medicini, ali kod žena s ponavljanim pobačajima – muškarci nažalost ostanu po strani u ovoj priči. Nažalost, u vrlo malo slučajeva se heterozigoti i homozigoti na polimorfizme MTHFR-a, adekvatno suplementiraju. Prva mjera je ovdje nutritivna podrška tj. dati osobi prehranom i suplementima aktivne oblike vitamina koji su ključni supstrati u metilaciji i metabolizmu aminokiseline metionina i homocisteina, primjerice aktivni metil-folat, metil-kobalamin (B12), aktivni B6, B2, kolin i betain.
Jedan problem nastaje kada se osobama koji imaju polimorfizam tog gena, da samo folna kiselina u neaktivnom obliku. Drugi problem je što se na taj polimorfizam vrlo rijetko testiraju muškarci.
Zaključak ovog dijela priče je da aktivni oblici B vitamina (uključujući folat) nisu bitni samo ženama već i muškarcima kao punopravnim članovima zajednice koja se želi proširiti. Oko 56% stanovništva u Hrvatskoj (vjerojatno i u regiji) ima taj polimorfizam i svakako smatram potrebnim provjeriti razine homocisteina i MTHFR polimorfizam u oba partnera koji ne ostvaruju trudnoću ili doživljavaju ponavljane pobačaje. (Lovričević et al, 2004) A onda dolazimo i do pravog problema – kako doprijeti do muškaraca i kako im dati do znanja da su zapravo gladni i zapaljeni? Muškarci su značajno manje otvoreni za suradnju i provjeru svog zdravstvenog statusa u smislu pripreme optimalne podrske reprodukciji.
Vidimo zapravo da smo svi skupa propustili dobro se uhraniti pa su nam i muškarci zapaljeni umjesto uspaljeni i to se odražava na sve prisutnijem problemu muške neplodnosti. Nedostatak cirkulacije u cijelom tijelu, narušena mikrocirkulacija specifičnih organa, opterećenost organa za eliminaciju štetnih tvari (jetra, crijeva, bubrezi, koža, pluća); problem su i modernih žena, koje sve češće postaju muškarci koliko toga na sebe preuzimaju i kakav im je profil testosterona, a i modernih muškaraca koji očito u izazovu da se sami za sebe adekvatno pobrinu, ostanu gladni dok žene ravnopravno s njima zarađuju za obiteljski kruh.
Da stvar bude gora, i plan B modernih muškaraca je pao u vodu jer su današnje svekrve i mame kilometrima daleko ili bolesne ill prezaposlene.
Sve sto trebamo napraviti jest jedno – neka svaki pojedinac bez obzira na spol, preuzme punu odgovornost nad svojim zdravljem. Konzumacija je akcija, a znamo da svaka akcija ima reakciju. Samo zatvaranje očiju neće otjerati tog slona iz sobe, prije ćemo mi ispariti ili se zapaliti od te vrućine koja se u nama gomila! Za zdravu spermu, nužni su antioksidansi sa svih strana - iz redovne prehrane i kvalitetnih suplemenata, jer ti antioksidansi štite spermu od oštećenja slobodnim radikalima i djeluju protuupalno na cijelokupni organizam. Ukratko evo nekih od njih vitamini A i betakaroteni, C, D, E, cink, selen, folati i gore navedeni supstrati metilacije, koenzim Q10, L-glutamin i dr. Za detalje o protuupalnoj prehrani slobodno pročitajte članak o protuupalnoj prehrani u kontekstu PCOS-a na portalu Naturala.hr
REFERENCE
Diamanti-Kandarakis, E., Bourguignon, J. P., Giudice, L. C., Hauser, R., Prins, G. S., Soto, A. M., … Gore, A. C. (2009). Endocrine-disrupting chemicals: an Endocrine Society scientific statement. Endocrine reviews, 30(4), 293–342. doi:10.1210/er.2009-0002
Adewoyin, M., Ibrahim, M., Roszaman, R., Isa, M., Alewi, N., Rafa, A., & Anuar, M. (2017). Male Infertility: The Effect of Natural Antioxidants and Phytocompounds on Seminal Oxidative Stress. Diseases (Basel, Switzerland), 5(1), 9. doi:10.3390/diseases5010009
Ikezuki Y1, Tsutsumi O, Takai Y, Kamei Y, Taketani Y. (2002) Determination of bisphenol A concentrations in human biological fluids reveals significant early prenatal exposure. Hum Reprod. 17(11):2839-41. DOI: 10.1093/humrep/17.11.2839
Dowling, A. L., Martz, G. U., Leonard, J. L., & Zoeller, R. T. (2000). Acute changes in maternal thyroid hormone induce rapid and transient changes in gene expression in fetal rat brain. The Journal of neuroscience : the official journal of the Society for Neuroscience, 20(6), 2255–2265. doi:10.1523/JNEUROSCI.20-06-02255.2000
Stewart, P., Fitzgerald, S., Reihman, J., Gump, B., Lonky, E., Darvill, T., … Hauser, P. (2003). Prenatal PCB exposure, the corpus callosum, and response inhibition. Environmental health perspectives, 111(13), 1670–1677. doi:10.1289/ehp.6173
Park, H. Y., Hertz-Picciotto, I., Sovcikova, E., Kocan, A., Drobna, B., & Trnovec, T. (2010). Neurodevelopmental toxicity of prenatal polychlorinated biphenyls (PCBs) by chemical structure and activity: a birth cohort study. Environmental health : a global access science source, 9, 51. doi:10.1186/1476-069X-9-51
Khurana S1, Ranmal S, Ben-Jonathan N. Exposure of newborn male and female rats to environmental estrogens: delayed and sustained hyperprolactinemia and alterations in estrogen receptor expression. (2000) Endocrinology.141(12):4512-7. DOI: 10.1210/endo.141.12.7823